Velika analiza troškova: "U Austriji imate 13. i 14. platu da živite, u BiH se borite za tri kifle"

Dok se u Bosni i Hercegovini život sveo na puko preživljavanje i "namirivanje" računa od prvog do prvog, građani sa nevjericom gledaju u cijene na policama marketa koje su nerijetko više nego u najrazvijenijim evropskim metropolama. U emisiji "Novi dan", gosti iz Rotterdama, Düsseldorfa i Beča analizirali su ovaj ekonomski fenomen, otkrivajući kako je moguće da je život u "skupoj" Evropi zapravo jeftiniji i dostojanstveniji nego u domovini.
"Izlet na Igman je postao luksuz"
Uvod u sumornu bh. realnost dao je građanin koji, kao i većina, osjeća teret inflacije na vlastitoj koži. "Izleti su oдаvno postali luksuz, pa se život sveo na golo preživljavanje i plaćanje računa. Ne može da se izdrži mjesec, a da se ne odrekneš nekih stvari – nažalost, onih osnovnih. Na primjer, izlet na Igman je luksuz. Dok napuniš gorivo, ode jedna dnevnica," ispričao je ogorčeni građanin, dodajući kako petočlana porodica jedva spaja kraj s krajem: "Mjesečni troškovi su oko 3.000 KM, dok prosječna primanja pokrivaju tek polovinu. Nakon što se namiri država, ostane dovoljno za tri kifle."
Fenomen "njemačkog putera": Zašto je u BiH sve skuplje?
Jedna od najčešćih tema u poređenju standarda je cijena osnovnih namirnica, poput putera, koji u Njemačkoj na akciji košta 99 centi, dok u BiH doseže cijenu i do 9 KM. Alija Šehović, koji živi i radi u Düsseldorfu, objasnio je ekonomske razloge iza ovog apsurda.
"Cijene maslaca su simptomatične. Razlog zašto je u BiH skuplje leži u tome što su dobavljači prema našim lancima vjerovatno 'druga ili treća ruka' u distribuciji. Logistički trošak učestvuje u dva-tri navrata više i samim tim poskupljuje krajnju cijenu," pojasnio je Šehović.
Međutim, Šehović upozorava i na visoke marže u BiH, ali i razliku u poreznoj politici: "Nisam siguran da li je PDV u Njemačkoj čak na nekim namirnicama dosta niži. Kod nas je linearni od 17% na sve, dok u Njemačkoj ima varijacija gdje se porez na hranu kreće od 7% do 9%, pa i zbog toga postoji mogućnost da su niže cijene."
Šehović ističe da su kućne potrepštine i hemija u Njemačkoj znatno jeftiniji, što uz stabilne prihode omogućava kvalitetniji život, uprkos visokim kirijama koje odnose 25-30% prihoda.
Austrijski model: 13. i 14. plata za dostojanstven život
Dženeta Schitton, koja živi na relaciji Sarajevo–Beč, ističe da je život u Austriji objektivno lakši zbog uređenog sistema koji štiti građane, posebno one sa nižim primanjima.
"Meni osobno je lakše u Austriji, zato što tamo imam kontrolirane troškove. Prednost zapadnih sistema je minimalna plata koja može pokriti osnovne troškove. Vi u Austriji imate 13. i 14. platu. Čak i ako radite u supermarketu ili fabrici, taj dodatni poticaj ljudi čuvaju za odmor ili ekstra stvari," rekla je Schitton.
Ona naglašava da država kompenzira troškove kroz dječije doplatke i socijalne stanove sa nižim najamninama. Ipak, Schitton navodi jednu prednost Bosne i Hercegovine – dostupnost domaće hrane. "Ovdje u BiH mogu puno ljepše i jeftinije kupiti namirnice lokalnog porijekla, tipa mladi sir ili suho meso. Gore, ako kupim komad suhog mesa kod 'Brajlovića', on je puno skuplji nego ovdje. U BiH ćemo kupiti meso od čovjeka na selu i namiriti se mjesecima, dok je bio-meso u Austriji znatno skuplje," dodaje ona.
Šok iz Holandije: "Ne može biti normalno da su cijene iste"
Emir Kapetanović iz Rotterdama podijelio je svoje iskustvo života u Holandiji, zemlji sa jednom od najviših minimalnih plata u EU (između 2.300 i 2.400 eura). Njegov zaključak je jasan – usluge su skupe, ali hrana nije.
"Kada poredimo potrošačku korpu i osnovne potrebe, te stvari zaista jesu dosta jeftinije u Evropi. Minimalna plata u Nizozemskoj je rekordno visoka, i kada to uporedite sa cijenama hrane, vrlo lako osigurate osnovne potrebe," kaže Kapetanović.
Međutim, svaki povratak u domovinu za njega predstavlja novi finansijski šok. "Prije dvije godine Bosna je bila dosta jeftinija. Sada, svaki put kada dođem, sve je skuplje. Cijene mi već počinju biti jednake nečemu što osjetimo u Evropi. Kada iz Nizozemske odete u Njemačku, sve je jeftinije. Ali kada odemo u Bosnu, sve mi se čini nekako skupo. Ne može biti taj osjećaj normalan – da u Bosni, gdje je životni standard dosta niži, vidite iste cijene kao u drugim evropskim državama," zaključio je Kapetanović.
Gosti su se složili u jednom – dok se u Evropi plaća visoka cijena za usluge i stanovanje, sistem je dizajniran da niko ne ostane gladan i da radnik može priuštiti dostojanstven život. S druge strane, u BiH, uz evropske cijene hrane i balkanske plate, građani su primorani na "matematiku preživljavanja" u kojoj je odlazak na planinu postao nedostižan luksuz.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare